Pluća i disajni putevi
Smanjena vitalna kapacitivnost, upalne promjene bronhija i postepena erozija cilijarnog epitela koji čisti disajne puteve.
Sorbican je nezavisni informativni portal koji prati kulturu, statistiku i posljedice pušenja u Srbiji. Bez senzacije, bez presude — samo činjenice, podaci i pažljivo pisane priče o navici koja definiše čitavu generaciju.

„Pušenje nije samo lični izbor — to je društveni ritual koji se prenosi sa kafanskog stola u dnevnu sobu, sa terase kancelarije u autobusku stanicu. Sorbican prati taj ritual sa oprezom novinara i pažnjom istraživača."
Pušenje duvana predstavlja jedan od najstarijih oblika hemijske stimulacije u ljudskoj istoriji. U Srbiji ono je istovremeno ekonomska kategorija, kulturni znak i medicinski problem — pojava koja pripada privatnom prostoru koliko i javnoj politici. Kada se govori o pušenju, rijetko se govori samo o duvanu; obično se govori o vremenu, druženju, tišini poslije večere i pauzi između dva zadatka.
Sorbican tu složenost pokušava razdvojiti u jasne slojeve: hemijski sastav dima, način na koji nikotin djeluje na nervni sistem, uticaj pasivnog izlaganja na članove porodice i posljedice po organizam koje se pojavljuju godinama poslije prvog udaha.
hemijskih jedinjenja pronađeno je u dimu prosječne cigarete.
supstanci u tom dimu klasifikovano je kao potvrđeno kancerogeno.
toliko treba nikotinu da nakon udaha dospije do moždane kore.
prosječno kraći životni vijek pušača u odnosu na nepušače.
poslije prestanka — čulo mirisa i ukusa počinje da se vraća.
dugogodišnja pušača umire od bolesti izazvane duvanom.
Podaci se odnose na odraslo stanovništvo u urbanim i ruralnim područjima Republike Srbije. Uzorak je preuzet iz javno dostupnih istraživanja i redakcijskih analiza sprovedenih u prethodne dvije godine.

Posljedice pušenja rijetko dolaze naglo. One se talože — u alveolama, u zidovima krvnih sudova, u koži oko usana i očiju, u glasu koji postaje hrapaviji nego što bi trebao biti u tim godinama. Kada se organizam jednom naviknji na hronično izlaganje ugljen-monoksidu i katranu, svaki novi udah pomjera balans dalje od zdravlja.
Smanjena vitalna kapacitivnost, upalne promjene bronhija i postepena erozija cilijarnog epitela koji čisti disajne puteve.
Ubrzan puls, povišen krvni pritisak i taloženje naslaga na unutrašnjim zidovima arterija, što povećava rizik od infarkta.
U srpskoj svakodnevici pušenje je često pratilac neformalnih rituala: prve kafe uz radio, dugih porodičnih ručkova, večernjeg izlaska u komšiluk. Upravo zbog te društvene komponente, prestanak se ne posmatra samo kao zdravstvena odluka — već i kao promjena unutar mreže odnosa.
Sorbican prati te promjene: kako se navike mijenjaju kada domaćinstvo dobije prvo dijete, šta se dešava kada mlađi kolege ne prihvataju pauzu za cigaretu kao neupitnu, i zašto sve više restorana u Beogradu prelazi na potpuno nepušački režim rada.


Duvan je na prostor jugoistočne Evrope stigao krajem šesnaestog vijeka, trgovinskim putevima koji su iz Novog svijeta vodili preko Sredozemlja do Balkana. Tokom devetnaestog vijeka razvijaju se prve manufakture, a proizvodnja postaje jedan od stubova ranog industrijskog razvoja.
U prvoj polovini dvadesetog vijeka pušenje se popularizuje kroz reklame, film i kulturu kafane. Tek 1960-ih godina počinju prve ozbiljne studije o vezi između duvanskog dima i karcinoma pluća, a regulatorni okviri javljaju se decenijama kasnije.
Rast prodaje uređaja sa tečnošću, posebno među mlađom populacijom u većim gradovima.
Uređaji koji ne sagorijevaju duvan već ga zagrijavaju, uz drugačiji profil emisija.
Sve više kafića i restorana u Srbiji prelazi na potpuno nepušački režim rada.
Prevencija se sve više odvija na društvenim mrežama, kroz kratke edukativne forme.
Nikotin izaziva ovisnost, ali sam po sebi nije glavni uzročnik karcinoma. Najveći dio štete potiče od stotina drugih jedinjenja koja nastaju sagorijevanjem.
Cigaretni filter smanjuje samo manji dio čestica; osnovni mehanizam oštećenja pluća ostaje neizmijenjen bez obzira na vrstu filtera.
Već nakon nekoliko sedmica bez cigarete, funkcija pluća i cirkulacija se mjerljivo popravljaju, a rizici od hroničnih bolesti postepeno padaju.

Da. I mala količina cigareta nedjeljno mjerljivo povećava rizik od kardiovaskularnih događaja.
Udisanje dima iz tuđe cigarete i onoga što ostaje u prostoru; smatra se rizičnim po zdravlje djece i odraslih.
Za dio pušača mogu biti alat u tranziciji, ali nisu bezopasne i nisu službeno registrovane kao terapija.